(KBC RIJEKA)
PRIJE SVEGA….
Li, sretan ti tvojih prvih mjesec dana! ❤ 😀
14.3. si napunila mjesec dana, ti mala čarolijo… Ja ti se ne mogu prestati diviti! Mogla bih te gledati cijeli dan bez prestanka koliko si prekrasna….koliko si savršena…. ❤
Tvoja ponosna mamica između ostalih nadimaka, zove te i Gospođica Savršena (inspiriran trenutnim showom Gospodin Savršeni na televiziji koji pratimo). 😀

Baby Li, 1.mjesec dana ❤
A ovaj personalizirani mekani prekrasni prekrivač na kojem ležiš poklon je od moje kume Ive i njenog dragog 😀
Ljubav na prvi pogled
Što je to majka priroda učinila da se mama i tata toliko zaljube u svoju bebu? ❤
Tvoj tata je jučer vrtio fotke tvog velikog brata od kako je bio beba… Oh bože, kako je bio presladak, i to je tako brzo proletjelo….Nevjerojatno je koliko je brzo prošlo tih sedam godina. Sada je već školarac, sportaš, odlikaš….veliki dečko koji testira naše granice na dnevnoj bazi i priprema nas za pubertet. 😛
A sada je na redu još jedno uživanje u tvom rastu i otkrivanju svijeta, moja mala čudesna Principessa… ❤ Jako se veselim narednom periodu od sedam godina – dok i ti ne kreneš u prvi razred i ne počneš testirati svoje starce! 😀

“mama i Li ” 18.3.2025.
Iskustvo poroda u KBC Rijeka
Tvog bracu sam rodila četiri tjedna ranije zbog kolestaze, u rodilištu u Puli (12/2017). To iskustvo sam već opisala u jednom od ranijih postova. No tvoje rođenje je bilo potpuno druga priča.
Jako mi je drago što sam ovaj put izabrala novo rodilište u Rijeci. I ovog puta završila sam u bolnici ranije – opet zbog kolestaze – i imala inducirani porod dva i pol tjedna prije termina. No iskustvo je bilo potpuno drugačije nego prije sedam godina u starom rodilištu u Puli.
Inducirani porod no. 2
U srijedu, 12. veljače, završila sam u bolnici na pretragama i odlučeno je da ostanem. Sljedeće jutro, 13. veljače, docentica mi je predložila indukciju poroda i dala mi dvije opcije – mehaničko induciranje balonom ili kemijsko induciranje gelom. Odabrala sam gel i već u 10 sati ujutro dobila prvu dozu.
Trudovi su krenuli polako, kao menstrualni grčevi, ali sam mogla normalno funkcionirati kroz dan. Navečer sam bila otvorena samo 1 cm, pa su odlučili smiriti trudove kako bih se mogla odmoriti. Dobila sam injekciju Buscopana i uspjela sam prespavati noć.
To cijelo vrijeme nalazim se na 3. katu bolnice, sobi broj 5, sa još dvije cimerice – svaka sa svojim tegobama, čekajući svoj porod.
To je odijel gdje zapravo čekaš vrijeme za odlazak u rađaonu na 4 kat.
Tvoj tata je tu noć spavao u autu ispred bolnice.
Svaka mu čast.
Sav se izmučio i polomio, ali je odlučno htio biti što bliže meni dok čekamo odlazak u rađaonu.
Jači gel, jači trudovi
Ujutro je uslijedio novi pregled i još jedna doza gela. Lagane kontrakcije su se nastavile, a ja sam i dalje mogla normalno funkcionirati. Pustila sam si Voyo da gledam gospodina Savršenog, pričala sa cimericama…istuširala se….
Sljedeći pregled sam imala u 15h, i dalje otvorena samo 1 cm, i tada dobivam novi gel koji je bio malo jači. Malo dosta jači.
Kako sam ga dobila, tako su krenuli puno jači trudovi.
Taman je tvoj tata došao na odjel, i otpratio me u sobu, gdje je bio uz mene dok su ovi trudovi šiškali. Puno mi je značilo što je tamo, samo da je bio pored mene i držao me za ruku.
Meni jako paše mir, mrak…i zapravo samo žmirim i proživljavam trudove…to cijelo vrijeme nitko ne postoji – samo ja i proces.
Nakon što dobiš gel, moraš 2 sata ležati. I ta dva sata su baš bila bolna, ali uz podršku tvog tate i pravilno disanje, sve je bilo puno lakše.
Kako su završile vrijeme posjete, tvoj tata je otišao, a ja sam se ustala. Kako sam se ustala i poečal sjediti na lopti tako su trudovi malo popustili.
Sljedeći pregled bio je u 18h.
Dakle cijelo vrijeme opaki trudovi – u tih tri sata ja sam se dovoljno otvorila (4cm) da mogu krenuti u rađaonu. Tada me doktorica pita da li želim epiduralnu. A ja spremno govorim da želim.
U Puli su izbjegavali dati epiduralnu, i jedva sam se uspjela izboriti za nju tada, a ovdje te sami pitaju da li ju želiš.
I kako sam boravila više u bolnici dobila sam dojam da ovdje zaista žele pružati ženama bezbolan porod, koliko god je to moguće.
Vrijeme za rađaonu 😀
Vraćam se u sobu, i zovem tvog tatu – VRIJEME JE, IDEMO U RAĐAONU! 😀
Za to vrijeme ja sam dovršila spremiti sve stvari koje idu samnom u rađaonu, a ostalo dolazi u tvoju sobu nakon poroda. Presvlačim se u spavaćicu za porod koju mi je donijela sestra.
Tvoj tata stvorio se u sobi brzinom munje, te je uzeo torbu koju sam pripremila za rađaonu (papiri, mobitel, voda, proteinske čokoladice, smoothie, lepeze). Jako uzbuđeni tata morao je na drugi lift u rađaonu , a ja sa sestrom u pratnji na privatni lift koji vodi na 4. kat.
Porod u rađaoni
Dok sam došla u svoj box već je bilo oko 19h. Došao je i doktor koji se pozdravio sa tvojim tatom – jer ga naravno poznaje iz nekih mladih dana – no bio je kratko, došao se pozdraviti i otišao je. Zatim je došla babica Kristina, mlada ljubazna cura od 26 godine, kao i dvije anesteziologinje koje su me odmah spremile za epiduralnu. Sve to se dosta brzo odvilo, i kako sam dobila epiduralnu, SVA BOL JE NESTALA.
Nakon epiduralne su mi probušili vodenjak, što uopće nisam osjetila.
Ležala sam na boku, s tatom pored mene. Vrijeme je prolazilo, a ja sam se sve više otvarala – a da nisam osjećala nikakvu bol. Stavila sam REELS na svoj IG profil koji je tvoj tata snimao dok sam ja u procesu BEZBOLNOG PORODA.
Ubrzo nakon tog momenta – na satu se vidi da je 21.20h, krenula je faza kada se beba počela spuštati i kada sam počela osjećati pritisak glavice.
Tvoj tata bio je cijelo vrijeme uz mene – i bio je pravi heroj! 😀 ❤
Kako sam bila na boku, tvoj tata je na svaki moj trud meni dizao desnu nogu.
Da ne zaboravim, za sve to vrijeme sa jednom rukom mi je mahao sa lepezom da imam zraka, a sa drugom dizao i spuštao nogu na svaki moj zahtjev.
Kad sam osjećala da trud dolazi, rekla bi mu NOGA. I on bi ju digao. Nakon što je prošao trud, on bi je spustio. Babica je za to vrijeme masirala mi trticu i nogu.
Na svaki trud (koji nisam osjećala kao bol već pritisak glavice) ja sam prakiticirala tehniku disanja MU, koju sam otkrila na youtubu – i koja mi je vjerujem jako pomogla pri tom djelu poroda.
Tvoj tata mi je nakon poroda rekao kako je osjetio da mi to jako pomaže.
Ja nisam znala koliko je vremena prošlo, ali mi je nakon poroda rekao da mi je puna dva sata dizao nogu – i mahao sa lepezom.
Meni je to sve puno kraće trajalo, zato ću uvijek reći kako se u porodu vrijeme skroz izobliči, kao da nestane.
Cijelo to vrijeme ja sam žmirila, sa prekrivenim očima. Iako su zamračili rađaonu, meni je trebalo prekriti oči – tako sam potpuno mogla biti predana procesu.
Stižeš nam na Valentinovo!
U jednom momentu je došlo vrijeme stiskanja, već se vidjela bebina glavica. U tom momentu je došao i doktor u rađaonu i upalili su svijetla.
Babica Kristina je namjestila uporište za noge i držače za ruke, i rekla mi je da se okrenem na leđa stavim noge na uporište. Tako je i bilo. I dalje sam imala prekrivene oči.
Bila sam predana procesu – potpuno sam imala povjerenja u nju. Babica me vodila kroz disanje i u samo tri stiska – ti si bila vani! 😀 Došla si 20 minuta prije ponoći – pravi poklon za Valentinovo! ❤
Beba je na meni… Gledam te… Ne vjerujem… da te napokon vidim, to čudo koje je 8 i po mjeseci raslo u meni. Prvi puta vidim kako izgleda…Bila si prava čupava bucka, sa velikim obraščićima kao mala vjeverica koja ima usta puna žireva 😀

Čekali su da pupčana vrpca ispulsira, i onda su dali tvom ponosnom tati koji je cijelo vrijeme bio velika mamina podrška, da odreže vrpcu.
Tada su uzeli bebu da ju izvažu i malo srede, a ja sam istisnula i posteljicu.
Onda je došao doktor da procijeni koliko sam puknula, dao mi lokalnu anasteziju i zašio tih 2-3 šava. Ništa nisam osjetila.
Dakle, cijelo iskustvo poroda meni je bilo bezbolno. Osim onih 3 sata koje sam proživljavala prije odlaska u rađaonu, ali niti to nije bilo strašno i traumatično.
Zlatni sat i babinjača
Nakon poroda ostala sam s tobom dva sata u rađaoni – jako im je bitan golden hour, kada je beba uz majku i stavljena je na prsa da siše (uz pomoć babice koja je namjestila i mene i bebu).
Tata je bio s nama još sat vremena, a onda je iscrpljen, ali presretan, krenuo kući. Ja sam se prebacila u privatni apartman (srećom, bio je slobodan!). Oko 2 ujutro stigla sam u sobu, a tebe su mi donijeli ujutro oko 8 sati.
Sve sestre na babinjači bile su divne. Cijeli sustav u KBC Rijeka zaslužuje ocjenu 10/10 – baš kao i što si i ti dobila ocjenu nakon poroda 10/10. 😀

Fotka apartmana.
Apartman se može dobiti ako je slobodan, samo je jedan. Ne može se rezervirati, već upitati nakon poroda.
Zaključak
Ovaj porod bio je potpuno drugačiji od prvog. Zašto?
- Priprema – Puno sam se bolje pripremila za porod.
- Podrška – Tvoj tata je bio uz mene cijelo vrijeme ❤
- Stručni tim – Svi u KBC Rijeka bili su fenomenalni.
- Epiduralna – Čudo medicine koje je omogućilo bezbolan porod do samog kraja
I evo nas sada – mjesec dana kasnije, uživam u tebi, mojoj maloj čaroliji. ❤

Ekipa na okupu – tvoj prvi dolazak kod pedijatrice 14.3.

Dream big, little Li! ❤

1 misao o “INDUCIRANI POROD 2 – MOJE ISKUSTVO”